|
RELEVANTNI ZAKONI I UREDBE, ZAKONSKA REGULATIVA
·
U Srbiji je u toku 2005. godine doneto preko 80 sistemskih zakona, što
je važna pretpostavka otpočinjanja pregovora o stabilizaciji i
asocijaciji sa EU;
·
Do kraja godine očekuje se donošenje 40 sistemskih zakona, koji Srbiju
približavaju evropskom zakonodavstvu a kojima se bitno unapređuje
poslovni i investicioni ambijent;
·
Svetska banka je Srbiju rangirala na prvo mesto među evropskim zemljama
u 2004. godini po brzini poboljšanja investicione klime, posebno u
registraciji preduzeća, donošenju Zakona o radu i drugim područjima
reforme;
·
EBRD - Evropska banka za obnovu i razvoj ističe Srbiju kao najboljeg
reformatora među tranzicionim zemljama;
·
Na poboljšanje ambijenta za poslovanje posebno su uticali: paket
poreskih zakona, Zakon o privatizaciji, Zakon o radu, paket zakona iz
pravosuđa, Zakon o stranim ulaganjima, Zakon o javnim nabavkama, Zakon o
planiranju i izgradnji, Zakon o telekomunikacijama, Zakon o koncesijama,
Zakon o finansijskom lizingu, Carinski zakon, Zakon o porezu na dodatu
vrednost, Zakon o stečajnom postupku, Zakon o privrednim društvima,
Zakon o parničnom postupku, Zakon o izvršnom postupku, Zakon o
registraciji privrednih subjekata, paket zakona o intelektualnoj
svojini, paket zakona o zaštiti životne sredine, Zakon o konkurentnosti,
Zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju, Zakon o hipoteci;
·
Zakoni koji tek treba da se usvoje: Zakon o arbitraži, Zakon o
investicionim fondovima, Zakon o industrijskim parkovima, Zakon o
denacionalizaciji, Zakon o faktoringu, značajno će doprineti zaokruženju
ekonomsko-pravnog sistema;
·
Usvojeno zakonodavstvo je u skladu sa međunarodnim standardima,
obezbeđujući procedure sa jasnim rokovima i posledicama kao i dovoljno
fleksibilan i efikasan mehanizam za restruktuiranje;
·
Posebno se ističe Zakon o stečajnom postupku, kojim su regulisana jasna
pravila za rešavanje poslovnih neuspeha na predvidiv i pravedan način,
pouzdanost i odgovornost stečajnih upravnika, uz definisano pravičnu
raspodelu prihoda i potraživanja i uz znatno skraćene rokove trajanja
stečaja;
·
Zakon o privrednim društvima, rađen po modelu OECD (Organizacija za
Ekonomsku Saradnju i Razvoj), obezbeđuje više vrsta pravnih subjekata:
akcionarsko društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću, komanditno
društvo, ortačko društvo, a poboljšava sveukupno upravljanje preduzećem,
zaštitu manjinskih akcionara i procedure za povećanje akcijskog
kapitala;
·
Novi Zakon o registraciji privrednih društava uvodi nezavisnu
registraciju rpeduzeća, koja se obavlja u roku od 10 dana;
·
Zakon o izvršnom postupku uvodi ubrzanu proceduru naplate i efikasan
mehanizam za ubiranje dugova, ubrzava izdavanje sudskih zabrana i jača
finansijsku disciplinu;
·
Novi Zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju u potpunosti afirmiše slobodu
spoljnotrgovinskog poslovanja i dozvoljava zabrane samo po pravilima STO
(Svetska Trgovinska Organizacija) i EU (Evropska Unija);
·
Zakonom o zaštiti konkurencije onemogućava se ograničavanje konkurencije
na tržištu, zloupotreba dominantnog položaja na tržištu i razne oblike
udruživanja i koncentracije tržišne moći kojom se narušava konkurentnost
tržišne strukture.
KAKO INOSTRANI PARTNERI MOGU ULAGATI, ZAKONSKA
REGULATIVA
I PRAVNI STATUS STRANIH INVESTICIJA
·
Posebnu pravnu regulativu kao okvir za osiguranje i zaštitu
stranih ulagača čine: Zakon o stranim ulaganjima, Zakon o privrednim
društvima, Zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju, Zakon o stečaju i
Zakon o izvršnom postupku;
·
Zakon o
stranim ulaganjima:
o
daje nacionalni status stranim ulagačima,
o
dozvoljava slobodno i neograničeno raspolaganje profitom i dividendom,
o
omogućuje pravo na trasfer dobiti i imovine po izmirenju obaveza u
skladu sa domaćim propisima,
o
obezbeđuje garancije od eksproprijacije,
o
postoje sloboda stranog ulaganja u pogledu vrsta delatnosti,
izuzimajući oblast proizvodnje i prometa oružja i rad u zabranjenim
zonama, na kojima se ne može steći pravo većinskog učešća u upravljanju,
o
zakon predviđa više oblika ulaganja: osnivanje sopstvenog
preduzeća, sticanje akcija u postojećem, dobijanje koncesije (dozvole)
za korišćenje prirodnog bogatstva ili dobra u opštoj upotrebi do 30
godina i kao poseban oblik koncesija B.O.T. (izgradnja, rekonstrukcija
ili finansiranje kompletnog objekta),
o
ulog stranog lica može biti u stranoj valuti, stvarima, pravima
intelektualne svojine, hartijama od vrednosti i drugim imovinskim
pravima u dinarima, koji se mogu transferisati u inostranstvo,
o
omogućuje bescarinski uvoz opreme za stranog ulagača (sem putničkih
motornih vozila i automata za zabavu i igre na sreću),
·
Strani ulagač uživa punu pravnu sigurnost i pravnu zaštitu kao i prava
stečena u momentu upisa stranog ulaganja u Agenciju za privredne
registre.
Podsticaj
stranih ulaganja
·
Slobodan uvoz stvari koje predviđa ulog stranog ulagača, pod
uslovom da zadovolji propise o zaštiti životne sredine;
·
Preduzeće sa stranim ulogom uživa poreske i carinske olakšice;
·
Zakon o porezu na dobit omogućava određene podsticaje u privredi i to:
o
ubrzanu amortizaciju,
o
poreske podsticaje za koncesiona ulaganja,
o
podsticaje za ulaganja u nedovoljno razvijenom području,
o
podsticaje za novoprimljene radnike,
o
podsticaje za velika ulaganja,
o
podsticaje za ulaganja na teritoriji od posebnog značaja,
·
Konkretni podsticaji za ulaganje:
o
među najnižim stopama porez na dobit preduzeća od 10%,
o
veliki investicioni projekti vrednosti preko 600 miliona dinara,
koji obezbeđuju 100 novih radnih mesta imaju desetogodišnji oprost
poreza,
o
projekti vredni 6 miliona dinara u nerazvijenim područjima, uz
obezbeđenje 5 novih radnih mesta oslobođeni su poreza u periodu od 5
godina,
o
oslobođeno je od poreza novo zapošljavanje radnika iznad 50 godina
starosti,
o
poreski krediti iznose do visine 80% investicije,
o
u slučaju koncesionog ulaganja u osnovna sredstva, poreska
oslobađanja traju 5 godina,
o
porez na dobit u novoj izgrađenoj jedinici u nedovoljno razvijenom
području umanjuje se u trajanju od 2 godine,
o
uvoz opreme oslobođen je plaćanja carina ali uz plaćanje PDV-a,
o
postoji mogućnost povratka PDV-a po izvozu gotovih proizvoda
Porezi i
doprinosi
·
Porez na dodatu vrednost: stope 18% i 8%. Stopa od 8% primenjuje se
na 13 grupa proizvoda (med, smrznuti proizvodi, žitarice, suncokret,
soja, šećerna repa, uljana repica, sve vrste lekova uključujući i
veterinarske, promet žive stoke, usluge koje se naplaćuju putem
ulaznica, prirodan gas, prvi prenos prava raspolaganja na stambenim
objektima;
·
Porez na dobit preduzeća iznosi 10%;
·
Oporezivanje plata vrši se po stopi od 12%;
·
Doprinosi za socijalno osiguranje:
o
penziono i invalidsko 11%,
o
zdravstveno osiguranje 6,15%,
o
nezaposlenost 0,75%;
|